Hijaluronska kiselina nekad

1934. godine, njemački biokemičari Karl Meyer i John Palmer pisali su u Journal of Biological Chemistry o neobičnom polisaharidu s iznimno visokom molekulskom masom, kojeg su izolirali iz staklastog tijela oka goveda, a nazvali su ga hijaluronska kiselina. U kratkom razdoblju između 1948. i 1951. godine, nekoliko je kemičara pokrenulo istraživanja kako bi razjasnili strukturu hijaluronske kiseline. Ovaj nerazgranati glikozaminoglikan sastoji se od ponovljenih disaharidnih jedinica, sastavljenih od N-acetil-D-glukozamina i D-glukuronske kiseline. 

Naziv ove novoizolirane tvari nastao je spajanjem dvaju pojmova. Prvi pojam se odnosio na to da je tvar sadržavala uronsku kiselinu (D-glukuronsku kiselinu, tj. uronsku kiselinu glukoze), jednu od dvije molekule šećera koje se nalaze u velikim količinama u staklastom tijelu. Općenito, uronske kiseline su kiseline dobivene od šećera oksidacijom njegove terminalne hidroksilne skupine (one koja je najudaljenija od karbonilne skupine) u karboksilnu skupinu. Obično je taj šećer aldoza (monosaharid koji sadrži aldehidnu skupinu).

Drugi pojam potječe od hyalos, što na grčkom znači staklo, kao poveznica sa staklastim tijelom oka, staklovinom, lat. corpus vitreum.  

Hijaluronska kiselina  je gotovo sveprisutna u ljudi i drugih kralježnjaka te je tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća otkrivena u različitim tkivima i tekućinama.

Hijaluronska kiselina u trećem tisućljeću

Od njezine prve identifikacije, hijaluronska kiselina proučavana je u raznim istraživačkim područjima. 

Tijekom vremena je otkriveno da je hijaluronska kiselina uključena u mnoge ključne procese u tijelu, uključujući staničnu signalizaciju i komunikaciju, zacjeljivanje rana, regeneraciju tkiva, morfogenezu, organizaciju i punjenje matriksa te da ima jedinstvena fizikalno-kemijska svojstva, kao što su biokompatibilnost, biorazgradivost, mukoadhezivnost, higroskopnost i viskoelastičnost.

Hijaluronska kiselina u svijetu zadobiva eksponencijalno rastući interes za mnoge farmaceutske, medicinske, estetske i kozmetičke primjene.

Hijaluronska kiselina je jedna od najhidrofilnijih molekula u prirodi pa se može smatrati prirodnim ovlaživačem. Kada nije vezana za druge molekule, veže vodu dajući joj viskoznost. Otprilike 50 % hijaluronske kiseline u našem tijelu nalazi se u koži, kojoj pruža vlažnost, čvrstoću i gipkost. Zbog spomenute sposobnosti zadržavanja vode, koži daje jonaj  tzv. “plumped” izgled, koji često prevodimo kao punašnost ili jedrost kože. Upravo ta svojstva su razlog vrlo raširene primjene hijaluronske kiseline u dermatologiji.

Kako se količina tog jednog od najvrjednijih sastojaka naše kože s vremenom smanjuje, traže se načini za što bolju nadoknadu. Jedan od načina je primjena dermalnih filera injiciranjem u kožu.

Za razliku od toga, Fillerina proizvodi namijenjeni su za primjenu kod kuće, jer pružaju učinkovito prodiranje filera kroz kožu bez upotrebe igle. To je omogućeno razvojem i odabirom molekula hijaluronske kiseline različitih molekulskih masa.

Istraživači tvrtke Labo International Labo razvili su patentiranu Transdermic tehnologiju, koja se temelji na vrlo maloj molekulskoj masi djelatnih tvari. To je temeljni uvjet koji jamči njihov potpuni prolazak u slojeve kože.

Kolagen i elastin

Kako bi se podržao učinak povećanja gustoće u slojevima kože, Fillerina proizvodi sadrže i molekule kolagena i elastina različitih molekulskih masa. Kolagen je glavni fibrozni element kože, odgovoran za njezinu gustoću i kompaktnost. On u dermisu stvara potpornu struktura koja je ispunjena hijaluronskom kiselinom. Primijenjene na kožu, molekule kolagena vrlo niske molekularne mase prodiru do najdubljih slojeva dermisa, dok najveća molekula jamči progresivno i modulirano prodiranje kolagena u dermis. Elastin daje koži veću elastičnost i plastičnost.

► Sva tri sastojka Fillerine, hijaluronska kiselina, kolagen i elastin, primijenjeni zajedno, ostvaruju snažan učinak povećanja gustoće kože.

Reference:

• Tenički priručnik Fillerina 12HA Densifying-Filler 
• Uputa za uporabu Fillerina 12HA Densifying-Filler
• http://eskola.chem.pmf.hr/
• http://struna.ihjj.hr/